Oko 14 odsto sve hrane proizvedene na svetu, vrednosti oko 400 milijardi dolara, propadne svake godine pre nego što dođe do prodavnica, saopštila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
U izveštaju koji je danas objavljen, FAO ukazuje u kojim delovima lanca snabdevanja nastaju najveći gubici i poziva na efikasnija reševanje tog problema.
Analiza navodi da uprkos tome da većina zemalja sa visokim prihodima ima adekvatna skladišta i hladnjače u celom lancu snabdevanja, gubici ipak nastaju zbog tehničkog kvara, lošeg upravljanja temperaturom, vlagom ili pravljenjem prevelikih zaliha.
Najviše hrane pre nego što se nađe na rafovima prodavnica propadne u centralnoj i južnoj Aziji, Severnoj Americi i Evropi.
Ciljevi održivog razvoja UN-a na koji su se obavezali svetski lideri, između ostalog, predviđaju da se gubici hrane po glavi stanovnika na nivou maloprodaje i potrošača prepolove do 2030. godine.
Smanjenje gubitka hrane i otpada takođe može potencijalno doprineti drugim ciljevima održivog razvoja, koji podrazmevaju borbu protiv gladi, povećanja bezbednosti hrane i promociju održive poljoprivrede.
„Gubitak hrane donosi nepotreban pritisak na životnu sredinu i prirodne resurse… što u suštini znači da se zemlja i vodeni resursi troše, a da se zagađenje i gasovi koji izazivaju efekat staklene bašte ispuštaju bez ikakve svrhe. Često se pitam kako možemo dozvoliti da se hrana baca kada više od 820 miliona ljudi u svetu svaki dan gladuje”, kazao je generalni direktor FAO Ku Dongiu.
Радни састанак са представником Амбасаде Републике Француске, господином Александром Мартинезом, саветником за agri&food сектор за регион Западног Балкана
У уторак, 3. фебруара 2026. године, Научни институт за ветеринарство Србије угостио је господина Александра Мартинеза, саветника за agri&food сектор за регион Западног Балкана Амбасаде Републике Француске у Београду. Током срдачног и конструктивног састанка разматране Прочитај више…

